UNDP/GEF Dunavski regionalni projekt

Smjernice za kontrolu poljoprivrednih tockastih i
rasprsenih izvora onecisenja

&
Pilot projekti smanjenja onecisenja iz poljoprivrede
(Izlazni rezultati projekta 1.2 i 1.3)

Tehnicke upute za gospodarenje organskim
gnojivima u drzavama sredisnjeg i donjeg sliva
rijeke Dunav

Ozujak 2004

GFA Terra Systems
u suradnji s Avalon

Vasa osoba za kontakt u GFA Terra Systems:

Dr. Heinz-Wilhelm Strubenhoff

Dunavski regionalni projekt RER/01/G32

"Smjernice za kontrolu poljoprivrednih tockastih i rasprsenih izvora onecisenja"
& "Pilot projekti smanjenja onecisenja iz poljoprivrede"
(Izlazni rezultati projekta 1.2 i 1.3)

Tehnicke upute za gospodarenje organskim gnojivima u drzavama sredisnjeg i donjeg sliva
rijeke Dunava

Autor: Mark Redman

Adresa

GFA Terra Systems GmbH
Eulenkrugstraße 82
22359 Hamburg
Germany

Telefon: 00-49-40-60306-170
Telefax: 00-49-40-60306-179
E-mail: hwstrubenhoff@gfa-terra.de

Predgovor

Cjelokupni cilj Dunavskog regionalnog projekta (Danube Regional Project - DRP) je podrska
aktivnostima Meunarodne komisije za zastitu rijeke Dunav (International Commission for Protection
of the Danube River - ICPDR) u uvoenju regionalnog pristupa za svih 11 zemalja sliva rijeke Dunav
(Danube River Basin - DRB), kako bi se rijesili prekogranicni problemi vezani uz zastitu Dunava
ukljucujui odrzivo gospodarenje povrsinskim i podzemnim vodama, smanjenje onecisenja vode i
zastitu ekosustava vezanih uz vode.
Prvi cilj Dunavskog regionalnog projekta je oblikovanje odrzivih ekoloskih uvjeta za koristenje
zemljista i gospodarenje vodama. Unutar ovog cilja dva su kljucna izlazna rezultata vezana uz
poljoprivredu:
Izlazni rezultat 1.2 smanjenje hranjiva i drugih stetnih tvari iz poljoprivrednih tockastih i rasprsenih
izvora kroz promjenu poljoprivredne politike
Izlazni rezultat 1.3 razvoj pilot projekata za smanjenje hranjiva i drugih stetnih tvari iz
poljoprivrednih tockastih i rasprsenih izvora
U sredistu pomoi od strane UNDP/GEF u kontroli onecisenja iz poljoprivrede je:
ˇ Prepoznati glavne izvore onecisenja iz poljoprivrede u drzavama dunavskog sliva
ˇ Prikazati postojee stanje razvitka politike za kontrolu onecisenja iz poljoprivrede u drzavama
dunavskog sliva
ˇ Prepoznati glavne administrativne, institucijske i proracunske nedostatke u razvoju i primjeni ove
politike
ˇ Osigurati potporu za razvoj koncepta Najbolje poljoprivredne prakse (Best Agricultural Practice -
BAP) u drzavama dunavskog sliva ukljucujui napredak u gospodarenju s organskim gnojivima,
smanjene koristenja mineralnih gnojiva i pesticida, bolje koristenje plodoreda i stvaranje tzv. pufer
zona (zastitnih zona).
ˇ Prepoznati i razviti pilot programe i projekte (npr. obuka i institucijski razvoj) za uvoenje i
predstavljanje koncepta Najbolje poljoprivredne prakse s ciljem unaprijeenja u gospodarenju
okolisem u poljoprivredi u vise prioritetnih zemalja.
Faza I izlaznih rezultata 1.2 i 1.3 bila je pripremna, provedena je od strane GFA Terra Systems
(Njemacka) u suradnji s Avalon (Nizozemska). Strucni tim GFA Terra Systems/Avalon sastojala se od
6 meunarodnih konzultanata i mreze od 35 nacionalnih strucnjaka u 11 zemalja sredisnjeg i donjeg
sliva Dunava pogodnih za UNDP/GEF potporu. U sredistu njihovog rada bilo je:
ˇ Nadopuna dostupnih podataka o koristenju agro-kemikalija u 11 drzava sredisnjeg i donjeg sliva
Dunava
ˇ Potpora razvoju postojeih pregleda poljoprivrednih onecisenja iz rasprsenih izvora u drzavama
dunavskog sliva
ˇ Istrazivanje i pregled postojeeg stanja i razvitka smjernica za kontrolu onecisenja iz
poljoprivrede u drzavama sredisnjeg i donjeg sliva Dunava
ˇ Prepoznavanje prioriteta u jacanju smjernica za kontrolu onecisenja iz poljoprivrede u
dunavskom slivu
ˇ Priprema opeg koncepta Najbolje poljoprivredne prakse (BAP) s predstavljanjem upravljanja
poljoprivrednim gospodarstvima koje je manje onecisujue
ˇ Prepoznavanje i priprema potencijalnih pilot projekata za prikaz openitog koncepta Najbolje
poljoprivredne prakse (BAP) na razini sliva u prioritetnim zemljama sredisnjeg i donjeg
dunavskog sliva kroz drugu fazu Dunavskog regionalnog projekta (DRP-a).
ˇ Priprema preporuka za promjenu poljoprivredne politike u pravcu promocije Najbolje
poljoprivredne prakse (BAP) u zemljama sredisnjeg i donjeg dunavskog sliva, sto e se provesti
tijekom Faze 2 Dunavskog regionalnog projekta (DRP).

Sadrzaj

Uvod .......................................................................................................Error! Bookmark not defined.

Koncept Najbolje poljoprivredne prakse (BAP) ................................................................................. 1
Svrha Tehnickih uputa .......................................................................Error! Bookmark not defined.

Najbolja praksa gospodarenja organskim gnojivima u dunavskom slivu ............................................... 3

Upute za prikupljanje i skladistenje organskih gnojiva: kuanstva i male farme................................... 4

Upute za prikupljanje i skladistenje organskih gnojiva: zajednicki spremnici....................................... 5

Upute za prikupljanje i skladistenje organskih gnojiva: vea stocarska gospodarstva (farme).............. 7

Kruti stajski gnoj................................................................................................................................. 7
Gnojovka............................................................................................................................................. 7
Otplavni stajski gnoj ........................................................................................................................... 8

Upute za primjenu organskih gnojiva na poljoprivrednom zemljistu ..................................................... 9

Kada primjeniti organska gnojiva ....................................................................................................... 9
Gdje primjeniti organska gnojiva........................................................................................................ 9
Kako primjeniti organska gnojiva..................................................................................................... 10

Akronimi & kratice

BAP
Najbolja poljoprivredna praksa (Best Agricultural Practice)
DRB
Dunavski sliv (Danube River Basin)
DRP
Dunavski regionalni projekt (Danube Regional Project)
EC
Europska komisija (European Commission)
EU
Europska unija (European Union)
GEF
Globalni okolisni fond (Global Environmental Facility)
ha
hektar
ICPDR
Meunarodna komisija za zastitu rijeke Dunav (International
Commission for the Protection of the Danube River)
K
kalij
kg
kilogram
N
dusik
P
fosfor
UNDP
Program Ujedinjenih naroda za razvoj (United Nations Development
Programme)

Tehnicke upute za gospodarenje organskim gnojivima u drzavama sredisnjeg i donjeg sliva Dunava 1
Uvod

Koncept ŤNajbolje poljoprivredne prakseť (BAP)
Cilj razvoja koncepta "Najbolje poljoprivredne prakse" (BAP) pod izlaznim rezultatom 1.2
Dunavskog regionalnog projekta je podrzati osmisljavanje novih smjernica za kontrolu onecisenja iz
poljoprivrede za zemlje sredisnjeg i donjeg dijela sliva Dunava kao i ohrabriti prilagodbu postojee
legislative, te one u procesu donosenja (ukljucujui i prilagodbe koje su u mnogim zemljama
pokrenute s procesom pridruzivanja EU) sto e promicati bolje promisljanje o pitanjima kontrole
onecisenja u svakodnevnom gospodarenju usjevima, domaim zivotinjama i poljoprivrednim
zemljistem od strane poljoprivrednika u zemljama sredisnjeg i donjeg dunavskog sliva.
Za potrebe ovog projekta, pojam "Najbolja poljoprivredna praksa" (BAP) primjenjuje sa samo za onu
praksu gospodarenja na farmama koja smanjuje rizik od onecisenja uzrokovanog poljoprivrednim
rasprsenim izvorima u dunavskom slivu sto ukljucuje klasicna rasprsena onecisenja i "male
tockaste izvore" onecisenja porijeklom iz visestrukih, malih (i cesto slucajnih) ispustanja koja dolaze
iz razlicitih poljoprivrednih aktivnosti.
Ne postoje konkretne i univerzalne definicije pogodne za odreivanje sto je a sto nije najbolja
poljoprivredna praksa (BAP). Odreena ili propisana definicaija BAP-a zbog toga je izbjegnuta
umjesto toga nastavljamo podrazumjevajui kako BAP obuhvaa siroki spektar ili redoslijed
hijerehiju aktivnosti koje se moraju provesti u skladu s lokalnim poljoprivrednim, okolisnim,
socijalnim i ekonomskim kontekstom. Upravo taj redoslijed aktivnosti cini jasan i zajednicki koncept
najbolje poljoprivredne prakse za drzave dunavskog sliva kako je prikazano na Slici 1.

Svrha ovih Tehnickih uputa
Svrha ovih tehnickih uputa je prikazati detaljnije redoslijed aktivnosti za Najbolju poljoprivrednu
praksu u svezi sa gospodarenjem organskim gnojivima u zemljama sredisnjeg i donjeg sliva Dunava.
Ocito je da svi elementi kojima e rezultirati Ťmenuť tehnickih uputa nee biti relevanti u svim
zemljama sredisnjeg i donjeg dunavskog sliva, ve se moraju interpretirati u skladu s lokalnim
uvjetima. Kako bi bila ucinkovita bilo koja BAP ne samo da mora biti tehnicki i ekonomski provediva,
ve takoer mora biti i socijalno prihvatljiva za poljoprivrednu zajednicu. Na primjer, socijalne i
ekonomske okolnosti u mnogim ruralnim zajednicama u Moldovi tesko je usporeivati sa, primjerice,
sve boljim financijskim mogunostima i tehnickim vjestinama u pretezno komercijalno orijentiranim
farmama u Republici Ceskoj, gdje farmeri sada upravljaju svoje poslovanje u skladu s legislativom i
financijskom mrezom EU, te u skladu s pravilima CAP (Zajednicke poljoprivredne politike). Kada se
promatra tako, predlozeni koncept BAP prilicno je lagano i jednostavno definirati kao:
"... najveu razinu primjene kontrole onecisenja za koju je razlozno ocekivati da e farmeri u
dunavskom slivu (DRB) usvojiti kada rade u vlastitom nacionalnom, regionalnom i/ili lokalnom
kontekstu"

Kao takav, BAP se moze primijeniti kao jedinstveni koncept kroz cijeli dunavski sliv, ali razina
okolisnog gospodarenja (provedbe mjera) koja se moze ocekivati od farmera u razlicitim
regijama/zemljama znacajno e varirati u skladu sa:

a) agronomskim, okolisnim i socio-ekonomskim kontekstom u kojem se provode
b) pristupacnosti odgovarajuih instrumenata politike za poticanje farmera da se Ťpomaknu prema
goreť u hijerarhiji i da usvoje zahtijevniju praksu kontrole onecisenja
c) pristupacnosti odgovarajueg znanja i ostalih tehnickih resursa za potporu farmerima da se
Ťpomaknu prema goreť u hijerarhiji i da usvoje zahtijevniju praksu kontrole onecisenja

Tehnicke upute za gospodarenje organskim gnojivima u drzavama sredisnjeg i donjeg sliva Dunava 2
Slika 1: Hijerarhija Najbolje poljoprivredne prakse za drzave sredisnjeg i donjeg sliva Dunava

Vise razine hijerarhije e ukljuciti sofisticirane aktivnosti koje e:
ˇ nametnuti znacajno vee poduzetnistvo od strane farmera nego sto je
to jednostavno udovoljavanje i postupanje prema vazeim zakonima i
podzakonskim aktima
ˇ obuhvaati cijelu farmu i/ili poljoprivredni proizvodni sustav, a ne samo
gospodarenje/optimalizaciju inputa
ˇ promicati reviziju (ponovnu procjenu) odnosa izmeu poljoprivrede i
okolisa, sto podrazumijeva razvitak i uvoenje vise za okolis
prijateljskih, ekoloski utemeljenih sustava gospodarenja u poljoprivredi

Prijelazne razine hijerarhije su utemeljene na spoznaji da BAP ukljucuje
u

itd.
Ťzdravi razumť i potrebu da se primijene odreeni temeljni principi i

praksa u gospodarenju uspjesnog poljoprivrednog poduzea.
g
iju
va bolj
Ovi temeljni principi i praksa imaju odreene posebnosti po kojima se
rmera
razlikuju:
zahtije
ˇ razvijaju se uvazavajui postojee zakonske i podzakonske akte
u
tehnolo
za fa
ˇ dio su uobicajenog znanja farmera, ali se lako zanemare tijekom
v
a"
svakodnevnih izazova zivota temeljenog na radu na zemlji (posebno u
ekonomski nepovoljnijim ruralnim podrucjima)
n
o
s
ti rada
ˇ primjenjivi su za provedbu od strane bilo kojeg savjesnog farmera u
e "trosko
kontekstu njegovih/njezinih lokalnih uvjeta (kulturnih, socijalnih,
oze
odarenja, bolj
ekonomskih i okolisnih)
e sl
sp
e

anj
ˇ uobicajeno ukljucuju neke troskove za farmera, ali u minimalnoj mjeri
te ne zahtjevaju bilo kakve financijske izdatke u iznosima koji bi
e

anj
Pov
obeshrabrivali njihovu provedbu
s
tinu go
Pov
ˇ
ˇ cesto zahtijevaju primjenu informacija i znanja (Ťknow-howť) prije
vje
nego utrosak kapitala i tehnologije

ˇ

Najnize razine BAP hijerarhije ukljucuju:
ˇ svijest meu farmerima o onecisujuem utjecaju nekih njihovih
aktivnosti i
ˇ razumjevanje i volju farmera za postupanjem prema svim relevantnim
zakonima
ˇ nepostojanje poveanja troskova za farmere

Tehnicke upute za gospodarenje organskim gnojivima u drzavama sredisnjeg i donjeg sliva Dunava 3
Najbolja praksa za gospodarenje organskim gnojivima u dunavskom slivu

Organska gnojiva i drugi otpad na farmi sadrze vrijedna hranjiva, ukljucujui dva najvaznija za usjeve
dusik (N) i fosfor (P). Oni, premda su neophodni za rast usjeva, ujedno su i potencijalni izvor
onecisenja.
U ovim uputama, pojam organska gnojiva odnosi se i na kruti i na tekui stajski gnoj (gnojovka) a
defniraju se na sljedei nacin:
ˇ Gnojovka je smjesa od tekuih i polukrutih izlucevina stoke na dvoristu ili staji. Uobicajeno se
mijesa sa kisnicom i, u pojedinim slucajevima, odpadnom steljom i krmom.
ˇ Kruti stajski gnoj sadrzi materijal iz staja i sastoji se od izlucevina mjesanih sa steljom koristenom u
staji (npr. slamom)
Veina dusika (N), fosfora (P) i kalija (K) sadrzanog u krmi za stoku izlucuje se kroz balegu i urin.
Gnojovka i kruti gnoj sadrze korisne kolicine ovih biljnih hranjiva (iako ne toliko koliko mineralna
gnojiva), te drugih glavnih hranjiva poput sumpora (S), magnezija (Mg) i elemenata u tragovima.
Dobro gospodarenje gnojivima vraa sto je vise mogue ovih hranjiva natrag u tlo gdje postaju
pristupacna, tako da mogu ponovno zadovoljiti potrebe usjeva za hranjivima. Cilj dobrog gospodarenja
organskim gnojivima od strane farmera trebao bi biti stvaranje uvjeta za optimalno koristenje hranjiva,
sto se moze postii uz uvazavanje sljedeeg:
a) prikupljanje i skladistenje gnoja treba provoditi na nacin da se ne stvaraju gubici prije nego sto se
gnoj primijeni na polju, npr. treba izbjegavati izravan gubitak gnoja ispiranjem u vodotoke do cega
moze doi zbog zbog prekomjernog punjenja gnojista, itd.
b) primjenu gnoja na polju treba provoditi tako da se osigura maksimalno koristenje hranjiva
sadrzanim u njemu, te da se postignu prinosi usjeva dobre kakvoe.
Glavne koristi od dobrog gospodarenja gnojem su:
ˇ popravak opskrbljenosti tla biljci pristupacnim hranjivima i smanjenje potrebe za mineralnim
gnojivima, te
ˇ smanjenje rizika za onecisenje okolisa, posebice onecisenja voda, uzrokovanog neposrednim
onecisenjem vodotoka itd, gnojovkom ili krutim stajskim gnojem, te neizravnim gubitkom
hranjiva (npr. ispiranje nitrata) sa poljoprivrednog zemljista na sirem podrucju i u duzem
vremenskom razdoblju.
Najvazniji principi dobrog gospodarenja organskim gnojivima su:
ˇ Osiguranje prikladnog sustava prikupljanja i skladistenja gnoja
ˇ Znanje/procjena sadrzaja hranjiva u primijenjenom gnoju
ˇ Jednolicna primjena gnoja u poznatim kolicinama
ˇ Organska gnojiva ne treba primijenjivati u uvjetima visokog rizika onecisenja
najblizih vodotoka
ˇ Organska gnojiva treba primijenjivati kada se hranjiva sadrzana u njima mogu iskoristiti od strane
rastueg usjeva
ˇ Minimaliziranje gubitka amonijaka unosenjem gnoja (gdje je mogue) u tlo sto je mogue prije
nakon primjene
ˇ Uracunavanje zalihe hranjiva iz dugorocne primjene organskih gnojiva pri proracunu dodatne
gnojidbe mineralnim gnojivima

Osnovne tehnicke upute za prikazivanje i primjenu ovih principa obrazlozene su na slijedeim
stranicama.

Tehnicke upute za gospodarenje organskim gnojivima u drzavama sredisnjeg i donjeg sliva Dunava 4
Upute za prikupljanje i skladistenje organskih gnojiva: kuanstva i male
farme

Mnoga kuanstva i male farme u sredisnjim i donjim zemljama dunavskog sliva drze mali broj stoke,
koja cesto pase na zajednickim pasnjacima oko sela i drzi se u stajama i zaklonima tijekom noi i zimi.
Akumulacija gnoja od tih zivotinja kada se drze u zatvorenom predstavlja rizik od malog tockastog
onecisenja koje je posljedica loseg smjestaja, neodgovarajuih skladisnih kapaciteta, lose prakse i
akcidenta.
Poboljsanja u drzanju stoke u kombinaciji sa jednostavim sredstvima za rukovanje otpadom (ukljucivo
i organizaciju zajednickih spremnika za gnojivo za prikupljanje i skladistenje gnojiva iz domainstava
i malih farmi) jako bi smanjili rizik od onecisenja vode, te popravili kakvou okolisa i zivotne uvjete
u mnogim selima i poveali recikliranje hranjiva na poljoprivrednom zemljistu.
Nedostatak novca je najcesa prepreka za popravak i dogradnju gnojista za spremanje gnoja malog
kapaciteta u domainstvima i malim farmama, ali gdje postoji kapital za investiranje u gnojiste
potrebno je slijediti ove upute, sto je vise mogue:
1. Locirati spremnik za organsko gnojivo blizu staje, te podalje od vodotoka ili izvora
2. Jednostavni spremnik otvorene fronte s betonskim temeljem i 1,2 m visokim nepropusnim zidom
trebao bi biti dovoljan za spremanje krutog stajskog gnoja na veini domainstava i malih farmi.
Betonski pod treba imati nagib 1:100 prema prednjem dijelu.
3. Velicina spremnika treba biti izabrana prema a) broju zivotinja i b) razdoblju za koje se mora
skladistiti organsko gnojivo kad primjena nije primjerena. To e varirati ovisno o zimskim
uvjetima, ali minimalno treba osigurati barem 1 mjesec zimskog skladistenja.
4. Treba osigurati i odvojeni kontejner malog kapaciteta ( npr. priblizno 90 litara ) za prikupljanje
ostalog otpada koji se moze, te onog koji se ne moze reciklirati. Staklo i plastika moraju se drzati
odvojeno od spremnika za gnojivo.
5. Slagati odpad u spremniku kako bi se poveao kapacitet skladistenja i smanjila povrsina za
primanje oborina (ovo e smanjiti otjecanje iz spremnika. Idealno je sagraditi krov preko
spremnika koji e biti dovoljno visok da osigura nesmetano slaganje i izvozenje gnoja iz gnojista.
6. Ne dozvoliti da iscjedak iz staja ili gnojista ulazi u bilo koji dren, jarak, potok, rijeku, jezero ili
obliznji bunar. Idealno, drenazni kanali trebali bi voditi kroz pod zgrade i temelje gnojista da
prikupe iscjedak i urin. Svi kanali moraju biti povezani u zajednicku jamu ili podzemnu septicku
jamu (npr. 250-500 l kapaciteta) za skladistenje tekueg otpada. Jame ili spremnici za iscjedak
trebaju imati teski, dobro zabrtvljen poklopac sa lokotom kako bi se sprijecio rizik da netko
slucajno ue.
7. Jame ili spremnici za iscjedak moraju se redovito prazniti jedna mogunost je da se podigne
iscjedak s kutljacom ili sa vjedrom, te da se koristi za polijevanje krutog stajskog gnoja kako bi
se upio u njegovu masu. Kako bi se ostvarila najvea ucinkovitost iscjedak se treba primjeniti na
gnojiste ve gotovo potpuno puno s krutim stajskim gnojiem. Druga mogunost je da se koriste
vakuum cisterne (ako su raspolozive) kako bi se tekui iscjedak prikupljao iz vise
domainstava/malih farmi te se primijenio na poljoprivrednom zemljistu.
8. Ne treba dozvoliti da kisnica s krova ili dvorista ulazi u gnojiste.
9. Razmotriti
mogunost kompostiranja krutog stajskog gnoja s redovitim okretanjem i mijesanjem s
ostacima povra, postzetvenih materijala kao sto su stabljike rajcice i kukuruzovina.

Tehnicke upute za gospodarenje organskim gnojivima u drzavama sredisnjeg i donjeg sliva Dunava 5
Upute za prikupljanje i skladistenje organskih gnojiva: zajednicka
skladista

Zajednicka skladista relativno su novi koncept u sredisnjim i donjim drzavama dunavskog sliva za
prikupljanje i skladistenje gnoja iz individualnih kuanstava unutar i izvan seoske zajednice. Takva
skladista predstavljaju kooperativnu djelatnost sela usmjerenu na:
ˇ Smanjenje opasnosti od malih tockastih izvora onecisenja iz individualnih kuanstava
ˇ Unapreenje gospodarenja hranjivima iz prikupljenog gnojiva, te osiguranje njihovog
djelotvornog i uspjesnog vraanja na poljoprivredno zemljiste
ˇ Izbjegavanje problema vezanih uz uobicajenu praksu odbacivanja stajskog gnoja iz kuanstava na
nepogodna mjesta na primjer, na suha korita, uokolo napustenih zgrada ili na seosko Ťsmetlisteť.
Izgradnja zadruznog skladista gnoja, pak zahtijeva:
ˇ Suradnju kuanstava
ˇ Potporu lokalne vlasti
ˇ Izvor financiranja izgradnje
ˇ Sredstva za rukovanje gnojem na skladistu najmanje traktor sa mehanickim utovarivacem i
pokretnom viljuskom i prikljucenom kosarom koja se moze koristiti za spremanje krutog stajskog
gnoja u i njegovo izvozenje van gnojista
Zadruzna skladista najbolje funkcioniraju u suradnji sa skladisnim kapacitetima za kuanstva i male
farme kakva su ve preporucena u predhodnom poglavlju posebice kad kuanstva i farmeri ve
imaju naviku da redovito (npr. mjesecno) prevoze prikolicom, traktorom ili kamionom kruti stajski
gnoj sa svojih vlastitih skladista na zadruzna.
Gdje je dostupna financijska podrska uspostavi zadruznih skladista, treba sto je vise mogue uvazavati
sljedea uputstva:
1. Smjestiti skladiste na pogodno i lako dostupno mjesto. Nesmije se smjestiti novo skladiste na
nagnutom terenu ili 20 metara od otvorenih vodenih tokova ili 50 metara od izvora ili bunara iz
kojih se iskoristava pitka voda. Skladista se nesmiju locirati na podrucja gdje postoji opasnost od
plavljenja
2. Skladiste otvorene fronte treba se izgraditi sa betonskom bazom i 2 metra visokim nepropusnim
zidovima. Betonski pod treba imati nagib 1:100 u odnosu na prednji dio. Gnojivo dovezeno sa
kuanstava/malih farmi treba istovariti na betonski ulaz na celu skladista, ili (kada je skladiste
relativno prazno) istovariti nepostredno na pod skladista.
3. Povrsina skladista gnoja treba se izracunati prije izgradnje, a ovisit e o a) ukupnom broju
zivotinja od kojih e se gnoj prikupljati i b) razdoblju u kojem e skladistenje biti neophodno zbog
nepogodnosti za rasipanje organskog gnoja. To e varitrati ovisno o zimskim uvjetima, ali se
preporucuju najmanje 4 zimska mjeseca skladistenja (5 mjeseci ukupnog skladistenja ukljucivsi 1
mjesec skladistenja na kuanstvima i malim farmama). Racunajui da e gnoj biti slozen na
minimalnoj visini od 2 metra i uklanjan dva puta godisnje, preporuca se planiranje 3,5 kvadratna
metra skladisne povrsine po jednoj stocnoj jedinici od koje se gnojivo sakuplja.
4. Kuanski otpad, posebice staklo i plastika moraju se odvojiti od gnoja prije ulaza na skladiste (to
treba napraviti na kuanstvima/malim farmama)
5. Slagati gnoj u gnojistu tako da se povea kapacitet skladistenja i smanji povrsina za primanje
oborina (to e smanjiti i otjecanje iz skladista).
6. Ne dozvoliti istjecanje iz skladista gnojiva u bilo koji dren, jarak, potok, rijeku ili obliznji bunar.
Drenazni kanali trebaju se ugraditi u bazu skladista gnoja da se prikupe izucevine i urin. Svi se
kanali trebaju povezati sa prihvatnom jamom ili podzemnim tankom za skladistenje tekueg
otpada. Velicina ovog tanka ovisit e o lokalnim kisnim uvjetima i mogunosti redovitog
praznjenja (vidi nize). Prihvatne jame ili tank trebaju imati teski, dobro zabrtvljeni poklopac sa
lokotom kako bi se sprijecio rizik nehoticnog ulaza

Tehnicke upute za gospodarenje organskim gnojivima u drzavama sredisnjeg i donjeg sliva Dunava 6
7. Prihvatna jama ili tank trebaju se redovito prazniti uz koristenje vakuum cisternu (ukoliko je
dostupna) kako bi se prikupljene tekuine mogle primijeniti na poljoprivrednom zemljistu.
8. Ne treba dopustiti ulaz kisnice s krova ili svorista u gnojiste
9. Prijevoz gnojiva sa kuanstava/malih farmi u zadruzno skladiste uzrokovat e odreeni stupanj
aeracije i mijesanja otpada sto e potaknuti bakterijsku aktivnost i razgradnju. Razmotriti
kompostiranje krutog gnoja redovnim okretanjem i umjesavanjem ostataka povra i zetvenih
ostataka poput stabljika rajcice i kukuruzovine, ali ove aktivnosti treba svesti na minimum kako bi
se troskovi rada skladista sveli na minimum.
10. Cilj treba biti da se skladiste isprazni do kraja jeseni.
11. Odluciti tko e upravljati skladistem i kako e se podmiriti troskovi. Takoer razmotriti pitanja
sigurnosti skladista posebice se djeci treba zabraniti igranje u neposrednoj blizini te e stoga
vjerojatno biti neophodno postavljanje ograde oko skladista kako bi se ogranicio pristup.

Ukoliko nisu dostupna sredstva za izgradnju zadruznog skladista sa nepropusnom bazom i zidovima,
jos uvijek je pozeljno prikupljati i skladistiti gnoj iz kuanstava na malim hrpama. U tom se slucaju
treba drzati slijedeih naputaka:
12. Kada se hrpe gnoja smjestaju neposredno na tlo, dubina tla mora biti najmanje 0,5 metara
13. Hrpe se nesmiju postavljati na nagnutom terenu ili uokrug 20 metara od otvorenih vodenih tokova
ili 50 metara od izvora ili bunara iz kojih se koristi voda za pie. Hrpe se nesmiju postavljati na
podrucja gdje postoji opasnost od plavljenja.
14. Hrpe treba pokriti sa slojem plasticnog materijala ili nekog drugog vodootpornog materijala kako
bi se sprijecilo ispiranje bilo hranjiva u tlo bilo povrsinsko otjecanje. f

Tehnicke upute za gospodarenje organskim gnojivima u drzavama sredisnjeg i donjeg sliva Dunava 7
Upute za prikupljanje i skladistenje organskih gnojiva: vea stocarska
gospodarstva (farme)

Vee stocarske jedinice, ukljucujui mljekarske, svinjske i peradarske farme u vlasnistvu i pod
rukovoenjem komercijalnih poduzea, mogu predstavljati ozbiljan izvor onecisenja voda1. One
proizvode velike kolicine zivotinjskog otpada te zahtjevaju posebne sustave skladistenja, ovisno o
tome da li je proizveden gnoj tekui ili kruti. Temeljni zahtjev je dostupnost skladisnog prostora
pogodnog kapaciteta na farmi, kako bi se otpadom gospodarilo na ispravan nacin. Pogodan skladisni
prostor mora se nalaziti na mjestima gdje su zivotinje smjestene u zatvorenom prostoru tijekom
zime ili u drugom razdoblju, kako bi se na siguran nacin zbrinuo sav otpad koji zivotinje proizvedu.
.
Za sprijecavanje rizika od onecisenja voda potrebno je slijediti ove upute:

Kruti stajski gnoj
1. Mlijecne farme mogu proizvesti kruti ili tekui stajski gnoj, ovisno o tipu drzanja stoke. Mlijecne
krave koje prezimljuju u stajama na stelji od slame stvaraju velike kolicine krutog stajskog gnoja
koji se moze zbrinuti na skladistima oblikovanima na slican nacin kao i skladista za seosku razinu,
opisana u predhodnom poglavlju (nepropusan pod i zidovi te prihvat iscjetka u tanku).
2. Postojei objekti za skladistenje trebaju se redovito provjeravati. Ukoliko se utvrde nedostaci,
odmah se trebaju ukloniti. Ukoliko nije mogue popraviti gnojiste na zadovoljavajui nacin, treba
ga napustiti, a potrebno je osigurati novo.
3. Smjestiti sva nova gnojista najmanje 20 metara daleko od svih vodenih tokova i najmanje 50
metara od izvora i bunara koji se koriste za pitku vodu. Skladista nesmiju biti na nagnutom terenu
ili podrucju gdje postoji opasnost od plavljenja.
4. Ne smije se dopustiti istjecanje iz gnojista u drenove, jame, potoke, rijeke, jezera ili obliznji bunar.
Drenazni se kanali trebaju ugraditi u temelj skladista gnoja kako bi se prikupile izlucevine i urin.
Svi kanali trebaju biti povezani u sabirnu jamu ili podzemni tank za skladistenje tekueg otpada.
Velicina ovog tanka ovisit e o lokalnim oborinskim uvjetima i mogunostima redovitog
praznjenja tanka (vidjeti nize). Iscjedne jame ili tankovi trebaju imati teski, dobro zabrtvljeni
poklopac sa sigurnosnom zaporkom kako bi se sprijecila opasnost slucajnog ulaska.
5. Septicke jame ili tankovi trebaju se redovito prazniti uz pomo vakuum cisterni (ukoliko su na
raspolaganju) kako bi se prikupljeni iscjedak mogao primjeniti na poljoprivredno zemljiste

Gnojovka
6. Ukoliko se za drzanje stoke u staji koriste velike povrsine od cvrstog ili rebrastog betonskog poda,
proizvest e se tekue stajsko gnojivo gnojovka, a to zahtijeva poseban sustav rukovanja. U
uzgoju svinja takoer se proizvedi velika kolicina gnojovke posebice gdje se koriste dodatne
kolicine vode za ispiranje staje. Neophodno je imati adekvatno, dobro konstruirano spremiste za
gnojovku ili tank na farmi. Dvije osnovne mogunosti za sustave skladistenja gnojovke su:
ˇ Iskopati duboki bazen sa zidovima od nepropusnog tla prekrivenog glinom, teskom plastikom
ili drugim nepropusnim materijalom. Gnojovka utjece u skladiste gravitacijom ili se ugurava
mehanickim struganjem.
ˇ ŤNadzemniť spremnik gnojovke sa opremom za upumpavanje i ispumpavanje gnojovke.
Mijesanje gnojovke u skladistu je vazno za sprijecavanje slijeganja i dijeljenja u slojeve
visokog i niskog sadrzaja suhe tvari ovo proizvodi razlike u sadrzaju hranjiva unutar
gnojovke i cini jednoliku raspodjelu tijekom rasprsivanja otezanom.

1 Ovo se ne odnosi na vrlo velike farme cije je ispustanje regulirano posebnim dopustenjima i konrolama I za koje
je pogodniji naziv "agroindustrijske farme" (sto je odreeno prema kriterijima za broj zivotinja). Praksa u
gospodarenju I kontroli onecisenja u takvim farmama obicno se naziva "Najbolja raspoloziva tehnika", (BAT) prije
nego "Najbolja poljoprivredna praksa " (BAP)

Tehnicke upute za gospodarenje organskim gnojivima u drzavama sredisnjeg i donjeg sliva Dunava 8
Gnojovka iz oba nacina skladistenja treba se rasprskivati uz koristenje prikladne opreme idealno
uz pomo vakuum cisterne ili rotacionog rasprskivaca velikog kapaciteta (ovisno o tome sto je
dostupno).
7. Postojei skladisni prostori trebaju se redovito provjeravati. Ukoliko se uoce osteenja, trebaju se
smjesta ukloniti. Ukoliko zadovoljavajui popravak prostora nije mogu, treba ga napustiti, a
istovremeno osigurati novi.
8. Novo skladiste gnojiva ne smije se smjestiti na nagnutom terenu ili 20 metara od otvorenih
vodenih tokova ili 50 metara od potoka ili bunara iz kojih se koristi pitka voda.
9. Dostatni kapacitet za skladistenje neophodan je kako bi se gnojovka primijenila na vrijeme. On ne
ovise samo o broju i vrsti stoke, ve i o kolicini vode za ispiranje i kisnice koja ulazi u skladiste te
kolicini i vrsti stelje. Velicina skladisnog prostora treba pokriti razdoblje kada primjena organskog
gnoja nije pogodna ovisno o lokalnim klimatskim uvjetima to bi trebalo biti najmanje 6 mjeseci
obzirom da u zimskom razdoblju ima produzenih razdoblja kada se ne preporuca primjena
gnojovke na tlo ukoliko je premokro, ili smrznuto, ili pokriveno snijegom. Pozeljno je imati
dodatni skladisni prostor, koji moze posluziti u posebno dugim razdobljima skladistenja.
10. Izbjegavati razrjeivanje gnojovke gdje je mogue, obzirom da to smanjuje hranidbenu vrijednost,
smanjuje preciznost procjene sadrzaja hranjiva, te poveava potreban skladisni prostor. Ne
dozvoliti pritjecanje kisnice sa krova ili polja u bilo koje skladiste gnoja. Svi krovovi trebaju biti
opskrbljeni zljebovima kako bi se kisnica provela dalje od prljavih povrsina dvorista i da se
odvede bez opasnosti da se onecisti s krutim stajskim gnojem ili gnojovkom.

Otplavni stajski gnoj
11. Otplavni stajski gnoj (tzv. Ťprljava vodať) nastaje od kisnice koja pada na prljava dvorista, kao i
voda koja se koristi za pranje povrsina i opreme. Takoer moze sadrzavati urin .gdje se prikuplja
odvojeno od krutog gnoja. Kvaliteta otplavnog stajskog gnoja moze znacajno varirati od farme do
farme, zavisno od aktivnosti koje se provode na samoj farmi, lokalnim razinama padalina i
povrsinama bez betonskog pokrova na koje zivotinje imaju pristup. Takoer se mora prikupiti,
skladistiti i odlagati na ispravan nacin.
12. Otplavni stajski gnoj ima nizi sadrzaj hranjiva nego ostala organska gnojiva, te predstavlja manji
rizik za onecisenje okolisa. Moze se primjenjivati na tlo cese nego ostala organska gnojiva s
obzirom da je opasnost od primjene suvisnih kolicina hranjiva za usjev manja. Otplavni stajski
gnoj ipak se treba oprezno prikupljati i svu vodu koja dolazi neposredno na betonirana podrucja
dvorista treba prihvatiti kanalima ugraenim u beton na rubovima, te provesti u podzemne
skladisne tankove prljave vode.
13. Tankovi moraju biti dovoljne velicine da prihvate maksimalne dnevne oborine i kolicine otpadne
vode kako bi se otplavni stajski gnoj mogao sigurno primijeniti na poljoprivredno tlo. Preporuca
se 8-12 tjedni kapacitet skladistenja za prljavu vodu za slucaj da su tlo ili vremenski uvjeti
nepovoljni za primjenu.
14. U slucaju mljecnih farmi, spremnici prljave vode moraju skladistiti dnevne kolicine vode za
ispiranje opreme za muznju i izmuzista. Uobicajeno se za ove svrhe koristi 50 litara vode po kravi
po danu (350 litara tjedno).
15. Temeljno pravilo dobrog gospodarenja otpadom na farmi jest da se cista voda odvaja od neciste i
otpada. Zbog toga se voda sa krovova, cistih betonskih povrsina i sl. treba provesti do odvoda za
cistu vodu s ciljem smanjenja potrebe za skladistenjem neciste vode. Prekrivanje skladista krutog
gnoja nepropusnim pokrovom takoer e smanjiti kolicinu proizvodnje "prljave vode".

Tehnicke upute za gospodarenje organskim gnojivima u drzavama sredisnjeg i donjeg sliva Dunava 9
Upute za primjenu organskih gnojiva na poljoprivrednim tlima

Organska gnojiva su potencijalno vrijedni izvor biljnih hranjiva kada se primjenjuju na poljoprivredna
tla, ali se mora postupati oprezno kako bi se osiguralo: a) da usjev najbolje iskoristi dostupna hranjiva
u razdoblju rasta i b) da se izbjegne rizik onecisenja voda.

Kada primjenjivati organska gnojiva
1. Organska gnojiva treba primijeniti na poljoprivredna tla u dijelu godine kada se u njima sadrzana
hranjiva mogu iskoristiti od strane uzgajanog usjeva. To je posebno vazno za tekui gnoj poput
gnojovke sa visokim sadrzajem amonijskog dusika (50-70%) koji prelazi u nitratni oblik u par
tjedana i stoga moze biti izgubljen ispiranjem.
2. Osnovno
pravilo:
ˇ Primjena gnojovke ili krutog stajskog gnoja treba se provesti sto je ranije mogue u razdoblju
rasta s ciljem najveeg prihvata hranjiva od strane usjeva i smanjenja opasnosti od
onecisenja.
ˇ Primjenu gnojovke i drugih koncentriranih organskih gnojiva treba izbjegavati u razdoblju bez
usjeva (uobicajeno od listopada do ozujka, ovisno o regiji) .
ˇ Provjeravati vremensku prognozu prije gnojidbe. Ne primjenjivati organska gnojiva ukoliko se
prognozira kisa u slijedeih 48 sati.
3. Idealno je kruti stajski gnoj i gnojovku primijeniti i odmah unijeti u tlo (oranjem, tanjuranjem, ili
rotirajuim kultivatorom) neposredno prije sjetve ili sadnje usjeva ali ovo je mogue jedino za
proljetne usjeve. Primjena prije sjetve jesenskih usjeva je uobicajena, ali je po mogunosti, treba
izbjegavati jer su klimatski uvjeti i stanje tla u jesen takvi da mogu potencirati velike gubitke
ispiranjem, posebice u propusnim tlima.
4. Gnojovka se moze neposredno primijeniti na usjev, ali treba paziti da se izbjegne osteenje tla i
biljke. Uobicajeno, gnojovka se ne primjenjuje ako je:
ˇ Tlo zasieno vodom do poljskog kapaciteta2 i toliko je mokro da ga traktor i orua mogu
ostetiti
ˇ Tlo duboko zamrznuto ili/i pokrivreno snjeznim pokrovom
ˇ Usijev u osjetljivoj fazi
ˇ Vrijeme dan nakon primjene suho i vrue ili slijedi jaki mraz
Optimalno vrijeme za primjenu gnojovke na zitaricama nije ograniceno samo opasnosu gubitka
dusika ispiranjem, ve je i stadij rasta od velike vaznosti. Naprimjer, najisplativije vrijeme za
primjenu gnojovke na ozimim zitaricama je prije pocetka vlatanja, neposredno prije vremena kada
usjev ima najvee potrebe za hranjivima.
5. Na travnjacima, ucinkovitost dusika nije toliko uvjetovana datumom primjene jer je vrijeme
usvajanja hranjiva uobicajeno duze nego sto je to slucaj za veinu ratarskih kultura. Kako bi se
izbjegao rizik bakterijske infekcije, gnojovka se nesmije primjeniti na pasnjacima, ve samo na
travnjacima koji e se kositi za silazu ili za sijeno.
6. Necista voda moze se primijenjivati cijele godine uz povoljne vremenske i zemljisne uvjete. Ipak,
primjena moze biti odgoena na duze razdoblje kad je tlo zasieno vodom, prekriveno snijegom ili
smrznuto.

Gdje primjeniti organska gnojiva
7. Ne treba primijenjivati kruti stajski gnoj ili gnojovku kada je:
ˇ Tlo mokro ili zasieno vodom

2 Poljski kapacitet za vodu je ona kolicna vode koju tlo moze zadrzavati kad je saturirano vodom, a nova kisa
uzrokuje gubitak vode povrsinskim otjecanjem ili drenazom

Tehnicke upute za gospodarenje organskim gnojivima u drzavama sredisnjeg i donjeg sliva Dunava 10
ˇ Tlo smrznuto ili pokriveno snijegom
ˇ Velika vjerojatnost da e povrsina u veem dijelu zime biti poplavljena vodom
ˇ Nagib terena takav da je pad jako orijentiran prema jarcima, potocima, rijekama ili jezerima3
8. Treba izbjegavati onecisenje povrsinskih voda i bunara i busotina ostavljanjem zastitnih traka
izmeu njih i povrsina gdje se kruti stajski gnoj i gnojovka primijenjuju. Preporucene zastitne
trake su kako slijedi:
ˇ Za potoke i jarke 10 metara
ˇ Za jezera i glavne rijecne kanale 20 metara
ˇ Za bunare i busotine na domainstavu/farmi 50 metara
ˇ Za izvore vode za javnu vodoopskrbu 100 metara
Neophodno je da se preporucena sirina zastitnih zona nadzire u slucaju bunara za kuanstava i
izvora vode za javnu vodooprskbu. Zahtijevana sirina zastitnih zona za potoke/drenove i
jezera/glavne rijecne kanale ovisit e u svakom slucaju i o tipu tla, nagibu i vegetacijskom
pokrovu.
9. U podrucjima gdje je povrsinski sloj tla tanak i/ili gdje je potpovrsinska maticna stijena ima
pukotine ili rascijepe, ili prevladava krs u prirodi, postoji opasnost za onecisenje podzemnih
voda. U tim je slucajevima potreban vei oprez pri primjeni organskih gnojiva ili neciste vode.
Ukoliko je opasnost od onecisenja velika, cak i u povoljnim uvjetima za primjenu, organska se
gnojiva ne bi trebala primjenjivati.

Kako primijeniti organska gnojiva
10. S ciljem postizanja najboljih prinosa usjeva od primijenjenog krutog stajskog gnoja ili gnojovke
neophodno je koristenje posebne mehanizacije za rasprskivanje/razbacivanje koja e osigurati
jednolicnu primjenu organskih gnojiva u ravnomjernom rasporedu. Ovu mehanizaciju treba
odrzavati u dobroj radnoj kondiciji kako bi zahtjevana kolicina primjene bila postignuta a
djelomicna nepokrivenost izbjegnuta.
11. Primijenjenje kolicine organskih gnojiva treba odrediti i prema potrebama usjeva za hranjivima,
ali i prema sadrzaju hranjiva u tlu. Niti u jednom slucaju ukupni sadrzaj dusika primjenjenog s
organskim gnojivom na odreenom podrucju ne smije premasiti 250 kg/ha (npr. prosjecno 36 tona
po hektaru svjezeg svinjskog gnoja) u 12 mjesecnom razdoblju.
12. Ne treba pokusavati zadovoljiti sve potrebe usjeva za hranjivima samo iz organskih gnojiva neke
zamjene sa mineralnim gnojivima mogu biti ne samo potrebne, ve i pozeljne, kako bi se izbjegle
suvisne kolicine organskih gnojiva.
13. Kako bi se postigla maksimalna korist od hranidbene vrijednosti organskih gnojiva preporuca se
napraviti analizu tla i gnoja na sadrzaj hranjiva, kako bi se gospodarenje prilagodilo, te
maksimalizirale prednosti i minimalizirao rizik za okolis. Alternativno, ako analiza nije mogua,
treba se posluziti tablicama koje prikazuju sadrzaj hranjiva u razlicitim gnojivima, a koje izdaje
nacionalo savjetodavno tijelo.
14. U slucaju kad se za osiguranje maksimalnih kolicina dusika koristi svinjski gnoj ili gnoj peradi
moze se javiti opasnost da sadrzaj fosfora (P) u ovim gnojivima dovede do nakupljanja suvisnih
razina P u tlu, sto dovodi do onecisenja vode zbog ispiranja P. Ovi se materijali ne bi trebali
primjenjivati na tlima koji ve imaju povean sadrzaj P. U takvim okolnostima moze se koristiti
govei, ovcji ili kozji gnoj.
15. Sadrzaj hranjiva u otplavnom stajskom gnoju uglavnom je nizak. U takvim slucajevima, kolicina
gnoja e se odrediti uglavnom prema hidraulickim znacajkama tla, te sposobnosti tla da sigurno
absorbira primijenjenu kolicinu vode, prije nego prema sadrzaju hranjiva u Ťnecistoj vodiť.

3 opasnost povrsinskog otjecanja poveava se s nagibom, ali nagib je rijetko jednoznacno odreen, te nije prakticno odrediti
kriticni stupanj nagiba.

Tehnicke upute za gospodarenje organskim gnojivima u drzavama sredisnjeg i donjeg sliva Dunava 11
16. Vrlo je koristan pristup posebno na veim stocarskim farmama, te za odlaganje gnojiva iz
zajednickih skladista gnojiva je da se pripremi i slijedi jednostavan Plan gospodarenja gnojivima
koji e uzeti u obzir sadrzaj hranjiva (N, P i K) u prikupljenom gnoju, zajedno sa hranidbenim
statusom tla, usvajanjem od strane usjeva kako bi se odredilo gdje i kada primjeniti gnojivo. Plan
takoer mora ukljucivati kartu dostupnog poljoprivrednog zemljista odreujui podrucja pogodna
za rasipanje i pogodnost u razlicitim dijelovima godine. Preporuca se jednostavan pristup u sest
koraka:
Korak 1: Izracunati kolicinu krutog stajskog gnoja i gnojovke koji e se proizvesti (ili prikupiti) u
jednoj godini i njegovu hranidbenu vrijednost
Korak 2.: Izracunati minimalno povrsinu zemljista koja je potrebna za primjenu krutog stajskog
gnoja i gnojovke.
Korak 3: Izrada karte potencijalnih podrucja za primjenu krutog stajskog gnoja i gnojovke
Korak 4: Odrediti podrucja na kojima e se gnojivo rasipati kroz godinu
Korak 5: Plan gdje i kako rasipati kruti stajski gnoj i gnojovku
17. Vazno je biti svjestan cinjenice da dugorocna primjena krutog stajskog gnoja i gnojovke poveava
kolicinu ukupnog dusika u tlu, a s time polako poveava i zalihu dusika koja je iz tla dostupna
usjevima. Kao posljedica, kolicine potrebnih organskih gnojiva za postizanje optimalnih prinosa s
vremenom e se smanjivati, a poveavat e se rizik od prekomjerne gnojidbe i ispiranja nitrata.

Document Outline